Home    ::    Crkve u Bibinjama    ::    Sv. Roko    ::    KUD    ::    Bibinjski pjesnik   

:: Bibinjski korijeni,  Ivan  Sindija
 


    Mnogobrojni su mještani Bibinja 30. svibnja 2003. godine u Osnovnoj školi Stjepana Radića prisustvovali predstavljanju knjige Bibinjski korijeni autora Ivana Šindije, koje je organizirao Ogranak Matice hrvatske Zadar, a u kojoj su slojevito obuhvaćena sva rodoslovlja bibinjskih plemena od prve polovice 17. stoljeća do danas, autentičan bibinjski govor i bogatstvo etnografskih običaja. Na predstavljanju su o autoru i knjizi govorili Božidar Šimunić, tajnik zadarskoga Ogranka, koji je i potaknuo inž. Šindiju na pisanje ovoga djela, i don Pavo Kero, koji je davanjem na uvid zapisa starih i po nekoliko stoljeća omogućio detaljan pregled bibinjske prošlosti i popisa stanovništva. O tome kako je knjiga nastala Šindija je rekao kako je još prije četiri godine želio napisati knjigu o starim ljudima koji sjede na kamenu, tzv. siđi, ispred Crkve sv. Roka u prednjem dijelu Bibinja, zvanom Staro selo, pretresajući ćakule i najnovije događaje. Slučajno je došao do podataka o rodoslovlju iz 1850, a od don Pave Kera dobio je knjige na talijanskom jeziku koje je neko vrijeme proučavao i došao do podataka o trideset i dva bibinjska plemena koja se poslije granaju, a najmlađi su rođeni 2001. Šindija je sva plemenska stabla prikazao do najsitnijih detalja, a svaku je rodoslovnu granu opisao vješto, a da nije upao u rodbinsku ili prijateljsku zamku. Recenziju knjige potpisuje akademik Petar Šimunović, genealog, a matične knjige pisane glagoljicom slojevito je obradio msgr. Pavo Kero. Uz voditelja programa predstavljanja Šimu Šimunića, mjesnoga kroničara, predstavljanje su nastupom obogatili muška klapa Bibinje, ženska klapa Garofuli, stara pjevačka skupina Bibinjci, lokalni pjesnik Ante Sikirić Krivina te pjevači Tomislav Bralić i Ićo Sikirić.                       

(Vijenac, br. 243)

Bibinjski branitelji

Za vrijeme Domovinskog rata stanovnistvo Bibinja brojilo je vise od cetiri tisuce stanovnika. Oko tisucu Bibinjaca sudjelovali su u tom ratu. Petorica bibinjskih mladica pali su za slobodu i neovisnost Republike Hrvatske. Od 1992. godine sedmorica su poginuli od minsko-eksplozivnih naprava u bibinjskom polju.

:: Franko Lisica
Sin Ivana i Marije Lisice, rođen 1968. godine, pripadnik specijalne postrojbe MUP-a druga je žrtva srpske agresije na Hrvatsku. Poginuo je 2. svibnja 1991. godine na brdu Štikovača u Polači. Pokopan je na novom bibinjskom groblju.

 
:: Dragan Lisica - Taka
Sin Šime i Marije Lisice, rođen 1967. godine. Bio je pripadnik Bibinjske satnije 159. brigade HV-a. Poginuo je 22. lipnja 1992. godine od mine u Gaju kod brda Križ, Bibinje. Pokopan je na starom bibinjskom groblju.
 

:: Alfredo Lisica
Sin Ivana i Mande Rašić, rođen 1971. godine. Bio je u sastavu 4. gardijske brigade. Poginuo je na Južnom bojištu 4. kolovoza 1992. godine kao natporučnik HV-a. Pokopan je na bibinjskom starom groblju, a poslije su posmrtni ostaci preneseni na novo groblje.

:: Zvonimir Sikiric
Sin Jerolima i Nevenke Žilić, rođen 1973. godine. Bio je član specijalnih postrojbi HV-a. Poginuo je na Južnom bojištu 13. studenoga 1993. godine. Pokopan je na bibinjskom starom groblju tek 1994. godine nakon razmjene tijela mrtvih s protivničkom stranom.

:: Mladen Bugarija - Cuki
Sin Draga i Dragice Šimunić, rođen 1954. godine. Početkom rata bio je u 112. brigadi, a od 1993. u 4. gardijskoj brigadi. Bio je ranjen u Paljuvu kod Novigrada 12. ožujka 1993. godine. Preminuo je u bolnici u Zagrebu 30. ožujka 1993. godine. Pokopan je na starom bibinjskom groblju.

:: Dan Bibinjskih branitelja
Dan Bibinjskih branitelja je 22. svibanj. Na taj dan 1992. godine Bibinjci su sa ostalim postrojbama Hrvatske vojske oslobodili brdo Križ ponad Bibinja od srbocetnicke armade.
Svim palima za slobodu, neka vam je vjecna hvala i slava, i laka vam hrvatska zemlja.
POCIVALI U MIRU BOZJEM
.
Bibinjka.com © 2004
::    Zdravo Roko, odvjetnice, slavni Bozji ugodnice!   ::
::    Da nas branis od posasti i od svake zle napasti.    ::