|
Mnogobrojni su mještani Bibinja 30.
svibnja 2003. godine u Osnovnoj školi Stjepana Radića
prisustvovali predstavljanju knjige Bibinjski korijeni autora Ivana Šindije, koje
je organizirao Ogranak Matice hrvatske Zadar, a u kojoj su
slojevito obuhvaćena sva rodoslovlja bibinjskih plemena od
prve polovice 17. stoljeća do danas, autentičan bibinjski
govor i bogatstvo etnografskih običaja. Na predstavljanju su
o autoru i knjizi govorili Božidar Šimunić, tajnik
zadarskoga Ogranka, koji je i potaknuo inž. Šindiju na
pisanje ovoga djela, i don Pavo Kero, koji je davanjem na
uvid zapisa starih i po nekoliko stoljeća omogućio detaljan
pregled bibinjske prošlosti i popisa stanovništva. O tome
kako je knjiga nastala Šindija je rekao kako je još prije
četiri godine želio napisati knjigu o starim ljudima koji
sjede na kamenu, tzv. siđi, ispred Crkve sv. Roka u prednjem
dijelu Bibinja, zvanom Staro selo, pretresajući ćakule i
najnovije događaje. Slučajno je došao do podataka o
rodoslovlju iz 1850, a od don Pave Kera dobio je knjige na
talijanskom jeziku koje je neko vrijeme proučavao i došao do
podataka o trideset i dva bibinjska plemena koja se poslije
granaju, a najmlađi su rođeni 2001. Šindija je sva plemenska
stabla prikazao do najsitnijih detalja, a svaku je
rodoslovnu granu opisao vješto, a da nije upao u rodbinsku
ili prijateljsku zamku. Recenziju knjige potpisuje akademik
Petar Šimunović, genealog, a matične knjige pisane
glagoljicom slojevito je obradio msgr. Pavo Kero. Uz
voditelja programa predstavljanja Šimu Šimunića, mjesnoga
kroničara, predstavljanje su nastupom obogatili muška klapa
Bibinje, ženska klapa Garofuli, stara pjevačka skupina
Bibinjci, lokalni pjesnik Ante Sikirić Krivina te pjevači
Tomislav Bralić i Ićo Sikirić.
(Vijenac, br. 243)
|
|
Bibinjski
branitelji
Za
vrijeme Domovinskog rata stanovnistvo Bibinja
brojilo je vise od cetiri tisuce stanovnika. Oko
tisucu Bibinjaca sudjelovali su u tom ratu.
Petorica bibinjskih mladica pali su za slobodu
i neovisnost Republike Hrvatske. Od 1992. godine
sedmorica su poginuli od minsko-eksplozivnih
naprava u bibinjskom polju.
|
:: Franko Lisica
Sin
Ivana i Marije Lisice, rođen 1968. godine,
pripadnik specijalne postrojbe MUP-a druga je
žrtva srpske agresije na Hrvatsku. Poginuo je 2.
svibnja 1991. godine na brdu Štikovača u Polači.
Pokopan je na novom bibinjskom groblju.
::
Dragan
Lisica - Taka
Sin
Šime i Marije Lisice, rođen 1967. godine. Bio je
pripadnik Bibinjske satnije 159. brigade HV-a.
Poginuo je 22. lipnja 1992. godine od mine u
Gaju kod brda Križ, Bibinje. Pokopan je na
starom bibinjskom groblju.
:: Alfredo Lisica
Sin
Ivana i Mande Rašić, rođen 1971. godine. Bio je
u sastavu 4. gardijske brigade. Poginuo je na
Južnom bojištu 4. kolovoza 1992. godine kao
natporučnik HV-a. Pokopan je na bibinjskom
starom groblju, a poslije su posmrtni ostaci
preneseni na novo groblje.
|
:: Zvonimir
Sikiric
Sin
Jerolima i Nevenke Žilić, rođen 1973. godine.
Bio je član specijalnih postrojbi HV-a. Poginuo
je na Južnom bojištu 13. studenoga 1993. godine.
Pokopan je na bibinjskom starom groblju tek
1994. godine nakon razmjene tijela mrtvih s
protivničkom stranom.
:: Mladen Bugarija
- Cuki
Sin
Draga i Dragice Šimunić, rođen 1954. godine.
Početkom rata bio je u 112. brigadi, a od 1993.
u 4. gardijskoj brigadi. Bio je ranjen u Paljuvu
kod Novigrada 12. ožujka 1993. godine. Preminuo
je u bolnici u Zagrebu 30. ožujka 1993. godine.
Pokopan je na starom bibinjskom groblju.
:: Dan Bibinjskih
branitelja
Dan Bibinjskih branitelja je 22. svibanj. Na taj dan 1992.
godine Bibinjci su sa ostalim postrojbama Hrvatske
vojske oslobodili brdo Križ ponad Bibinja od
srbocetnicke armade.
Svim palima za slobodu, neka vam je vjecna hvala
i slava, i laka vam hrvatska zemlja.
POCIVALI U MIRU BOZJEM.
|
|